Kako je proizvođač igračaka srušio Trumpove carine

Ono što je američki predsjednik smatrao jednom od svojih najvažnijih ekonomskih politika – uvođenje sveobuhvatnih carina širom svijeta – poništio je sud u Americi. I jedan čovjek je posebno sretan zbog toga – američki poduzetnik Rick Woldenberg, koji je u petak pred Vrhovnim sudom dobio tužbu protiv Trumpovih tarifa, nakon što je zajedno sa nekoliko drugih uvoznika podnio tužbe protiv njihovog uvođenja. Kako je naveo sud u svom obrazloženju: Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlaštenjima (IEEPA), na koji se Trump pozvao kako bi uveo tarife, ne daje predsjedniku ovlaštenje da uvede sveobuhvatne tarife. „Predsjednik tvrdi da ima izuzetnu moć da jednostrano uvede carine neograničenog iznosa, trajanja i obima. S obzirom na širinu, historiju i ustavni kontekst tog navodnog ovlaštenja, on mora da ukaže na jasno ovlaštenje Kongresa da bi ga primijenio”, naveo je u većinskom mišljenju glavni sudija John Roberts.

“Očekivali smo pobjedu”

Woldenberg duže od 30 godina vodi porodični biznis proizvodnje edukativnih igračaka koje se prodaju u više od 100 zemalja. Izvršni je direktor Learning Resources-a, kompanije sa sjedištem u Illinoisu koju je davne 1984.godine osnovala njegova majka, i sestrinske firme hand2mind, te većinu igračaka koje prodaje uvozi iz Kine.

Njegova kompanija Learning Resources bila je jedno od prvih malih preduzeća koje je prošlog aprila podnijelo tužbu protiv Trumpovih tarifa. U junu nakon što je kompanija dobila tužbu na okružnom sudu, zatražio je od Vrhovnog suda SAD-a da pokrene rano preispitivanje.

“Sa tarifama od 145 % naš opstanak je ozbiljno ugrožen. Zato smo odlučili: moramo spasiti sebe. Nismo očekivali spašavanje sa strane, vrijeme je bilo za akciju, kazao je za švicarsku televizijsku stanicu SRF.

Naglasio je kako njegov biznis nije multinacionalna korporacija i da tek pokušavaju obraditi šta im se upravo desilo. Međutim jeste jedno od preduzeća koji značajno učestvuje u američkom uvozu, a on prema podacima Američke privredne komore iznosi blizu 900 milijardi dolara.

“Očekivali smo pobjedu, jer smo u pravu. Tarife su bile nezakonite i neustavne. Ponosni smo na ono što smo postigli, zaposleni u kompaniji su ponosni na napore koje smo uložili, a mi se osjećamo kao da smo svjedočili historiji”, kazao je Woldenberg.

Odmah nakon odluke Vrhovnog suda, Trump se obrušio na sudije. Međutim, za Woldenberga ovdje nije riječ o politici već vladavini prava i tome da zakon ne dozvoljava ove tarife.

“I sud se složio sa mnom. Iskreno, pokušavam da se klonim politike i da ovo ne pretvorim u situaciju “mi protiv Trumpa”. Vlada mora da primjenjuje zakon; o tome se radi”, kaže Woldenberg za Frankfurter Rundschau.

Edukativne igračke

Kada je najavio uvođenje carina, Trump je tvrdio kako time želi oživjeti proizvodnju na američkom tlu, kako bi novac zarađivale američke umjesto inozemnih kompanija. Šesdesetšestogodišnji Woldenberg ne smatra da je takva situacija uopće moguća.

“Prilično je drsko od vlade da mi govori kako da vodim svoj posao. Poslovni ljudi se ponašaju racionalno. Kad bi bila dobra ideja da se naši proizvodi proizvode u SAD-u, mi bismo to i uradili. Sada, mogli biste reći da sam previše glup da to vidim. Ali idite na police supermarketa i pogledajte šta se nudi. Koji od 2.000 proizvođača igračaka proizvodi svoje igračke u SAD-u? Odgovor je: tačno nula. Dakle, ili su svi u našoj industriji glupi – ili vlada ne zna o čemu priča. Ako pokušaju da proizvodnju u inostranstvu učine toliko skupom da nam više nije profitabilna, jednostavno bismo bankrotirali. Niko ne bi kupovao našu robu po toj cijeni. To bi bilo ekonomsko samoubistvo. Američka ekonomija se ne zasniva na jeftinoj radnoj snazi. Vlada čak deportuje one koji rade za niske plate. Gdje bi trebali biti ljudi koji šiju ili farbaju ove igračke? Svako ko vjeruje da bi ljudi sa ovim platama mogli živjeti od njih u SAD-u nema pojma o našoj ekonomiji”, kaže on za Frankfurter Rundschau.

Zajedno sa hand2mind-om, čiji je također CEO, Woldenberg proizvodi edukativne predmete poput šoljica za kafu s abecedom, koje pomažu djeci da razlikuju velika i mala slova, kao i Numberblocks, set igračaka za učenje matematike.

Američki poduzetnik za Reuters naglašava kako je njegova kompanija od uvođenja carina prešla s pokušaja inovacije na pokušaj reagiranja i preživljavanja. Trošila je manje. Primala je manje. “Smanjili smo se prošle godine”, kaže on i naglašava kako je ključni fokus njegove kampanje protiv carina, bio ilustrirati praktične izazove onoga na što Trumpova administracija prisiljava kompanije da učine, a to je da presele proizvodnju u SAD.

“Premještanje lanca snabdijevanja iz zemlje u hitnim slučajevima, kao da vam bombe padaju na glavu, projekat je za koji niko nije spreman”, kaže on dodajući kako za proizvodnju igračaka njegova kompanija koristi više od 30 mašina od kojih svaka teži nekoliko tona, koje pumpaju rastopljenu plastiku u hiljade čeličnih kućišta.

“Premještanje bi bilo preskupo i gotovo nemoguće logistički”, kaže on.

Ono što sada čeka američke poduzetnike je da povrate svoj novac koji su platili na ime carina. U slučaju Woldenberga radi se o više od deset miliona dolara u 2025. godini, a još više, kako kaže, u 2026. godini. I ne uključuje troškove pravnog spora i transakcijske troškove za nove rute snabdijevanja.

“On nam duguje ovaj iznos plus kamatu”, kaže američki poduzetnik dodajući kako pretpostavlja da bi se ovim pitanjem mogao baviti Sud za međunarodnu trgovinu u New Yorku kako bi svi mogli dobiti svoj novac nazad.

Kako izvršiti povrat plaćenih carina

“Svi ljudi koji su platili ove tarife su u istoj poziciji. Vlada im je nezakonito uzela novac i taj novac mora biti vraćen. To je u suštini kao da ste preplatili porez na dohodak i dobili povrat novca. Gotovo svaki Amerikanac je ovo iskusio u nekom trenutku. Dobijate ček na iznos plus kamatu. Nije ni komplikovano ni neobično, kaže Woldenberg.

Carine su prvenstveno plaćali uvoznici prilikom uvoza robe. Prema istraživanju Univerziteta Pennsylvania riječ je o iznosu oko 175 milijardi dolara.

Trump je često oštro kritikovao mogućnost da Vrhovni sud poništi njegove tarife, tvrdeći da bi presuda protiv njega naširoko naštetila američkoj ekonomiji.

Odluka Vrhovnog suda, kako je ranije pisao Forbes, sada će vjerovatno potaknuti navalu kompanija da pokušaju osigurati povrat već plaćenih carina. Više od 1.000 kompanija je već podnijelo tužbe tražeći povrat novca ako carine budu ukinute, a te tužbe će vjerovatno biti nastavljene, a očekuju se i nove tužbe nakon presude.

Ostaje nejasno kako tačno bi se povrati mogli isplatiti i da li bi kompanije morale posebno tražiti povrat putem sudova ili bi Trumpova administracija mogla automatski izdati određene povrate. U mišljenju suda nije bilo konkretnih objašnjenja kako bi se povrati trebali provoditi.

U svom izdvojenom mišljenju protiv odluke suda u petak, sudija Brett Kavanaugh upozorio je na “ozbiljne praktične posljedice” koje bi proizašle iz odluke suda o procesu restitucije, napominjući da većina sudija po svom mišljenju “ništa” nije rekla o tome “da li i, ako da, kako bi vlada trebala vratiti milijarde dolara koje je prikupila od uvoznika. Ali taj proces će vjerovatno biti ‘haos’.”